Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici kralja Petra Krešimira IV, pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana.

Među hrvatskim gradovima ističe se jedinstvenim položajem na središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, u slikovitu i prostranu zaljevu na potopljenom ušću rijeke Krke.

Prekrasni grad jedinstvenog urbanog izričaja, povezan je živopisnim uskim, krivudavim Kanalom sv. Ante s otvorenim morem. Ulaz u kanal čuva renesansna tvrđava sv. Nikole, koja je s još tri gradske tvrđave – sv. Mihovil, sv. Ivan i Barone, simbol stoljetne nepokorenosti Šibenika, ali i jedna od svega tri takve utvrde na Mediteranu.

Šibenik je jedini grad u Hrvatskoj te jedan od rijetkih gradova u svijetu sa dva spomenika upisana na UNESCO-v  popis zaštićene kulturne baštine.

Najznačajniji šibenski spomenik poznat u europskom graditeljstvu i uvršten u svjetsku baštinu UNESCO-a, svakako je Šibenska katedrala sv. Jakova iz 15. i 16. stoljeća. Pet generacija na toj je građevni radilo više od stotinu godina, kreirajući savršene proporcije i dojam kao da je izlivena iz jednog komada. Šibenska katedrala jedina je u Europi izgrađena isključivo od kamena, bez uporabe vezivne žbuke i drvenih konstruktivnih elemenata. Zajedno s renesansnom Gradskom vijećnicom te okolnim crkvama, palačama i Kneževim dvorom, u kojem je danas smješten Županijski muzej, tvori jedan od najljepših trgova u hrvatskoj urbanističkoj baštini.

Drugi šibenski spomenik na Popisu svjetske baštine UNESCO-a  je već spomenuta Tvrđava Sv. Nikole koja je upisana u sklopu nominacije „Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća.

Šibenik je grad s 24 crkve, 6 samostana, 4 tvrđave, atraktivna „Četiri bunara“ nedaleko od Katedrale, 2851 kamene gradske stepenice, najvećim brojem baroknih orgulja te Srednjovjekovnim samostanskim vrtom sv. Lovre – jedinim takve vrste u Hrvatskoj.

Uz bogatu kulturno povijesnu baštinu, prirodne ljepote Šibenika i okolice svrstale su grad na kartu jedne od najpoželjnijih turističkih destinacija na Mediteranu.

U neposrednoj blizini Šibenika nalaze se dva nacionalna parka i jedan park prirode koji uz brojne druge ljepote Šibenik čine turističkim rajem za sve ljubitelje prirode.

Nacionalni park „Krka“  obuhvaća površinu od 109 km² najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole kojeg uz prirodne ljepote krasi i bogata kulturno povijesna baština.  Drugi Nacionalni park „Kornati“ nalazi se u sklopu kornatskog otočja  s 152 otoka. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, skupina od 89 otoka proglašena je nacionalnim parkom.

Također treba  spomenuti i obližnji Park prirode „Vransko jezero“, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj kojem je dominantna karakteristika što je posebni ornitološki rezervat s 256 vrsta ptica.

Prekrasni arhipelag grada Šibenika čine 242 otoka, otočića, hridi i grebena sa svega 10 otočkih naselja. Najpoznatiji među njima svakako su Zlarin – otok koralja, Krapanj – otok spužvara i Prvić, otok na kojem su oduvijek boravili šibenski plemići.

S druge strane, šibensko zaleđe skriva 5 rijeka, 3 velika i 10 manjih jezera, 5 planina i 8 vodopada.

O živom, suvremenom stvaralaštvu Šibenika svjedoči duga turistička tradicija kojoj gosti širom svijeta svake godine povjeravaju svoj odmor, ali i bogata eno gastro ponuda s jedinstvenim vinom Babić, koje se proizvodi od loza iz poznatih primoštenskih vinograda i predstavlja jedno od najkvalitetnijih crnih vina u Hrvatskoj.

ŠIBENIK ZA SVIJET:

●         Šibenik je prvi grad u svijetu koji je dobio javnu rasvjetu električnom energijom. Zahvaljujući patentima Nikole Tesle, a svakako zaslugom načelnika Ante Šupuka i inženjera Vjekoslava Meichsnera,  28. kolovoza 1895. god.,  Šibenik postaje prvi grad u svijetu koji dobiva javnu rasvjetu na izmjeničnu električnu struju. 

●         Poznati šibenski inovator i izumitelj Faust Vrančić podario je svijetu - padobran, viseći most te žičaru. Faust Vrančić bio je čovjek širokoga znanstvenog interesa. Bavio se leksikografijom, filozofijom, teologijom i tehnikom. Tečno je govorio najmanje sedam jezika. Faust Vrančić (lat. Faustus Verantius) najvažniji je konstruktor i tehnički pisac u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Rođen je godine 1551. u Šibeniku. Autor je mnogobrojnih svjetskih izuma od kojih su najpoznatiji spomenuti – padobran, viseći most te žičara.

Memorijalni centar Fausta Vrančića nalazi se na otoku Prviću u blizini Šibenika.

●         Jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša bio je šibenčanin Dražen Petrović kojeg su zbog sportske genijalnosti nazivali  „košarkaškim Mozartom“. Dražen Petrović uvršten je  među 50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi. Spada u red najvećih hrvatskih sportaša svih vremena. Smatra se predvodnikom vala europskih košarkaša u NBA.  Igrao je za klubove Šibenka, Cibona, Real Madrid u Europi te NBA klubove Portland Trail Blazers te New Jersey Nets. Postao je član Košarkaške kuće slavnih (Naismith Memorial Basketball Hall of Fame).

 U Šibeniku se nalazi spomen soba Draženu Petroviću smještena u stanu gdje je nekad živio.